





























Najveća baza propisa u Srbiji

Novodoneti zakoni, zakoni u proceduri

Online časopis za savremene pravnike
GRAĐANSKO ODELJENJE - OBLIGACIONO PRAVO - NAKNADA ŠTETE
Da bi postojala odgovornost pravnog lica za nastalu štetu treba da postoji adekvatna uzročna veza između radnje organa pravnog lica i nastale štete.
Iz obrazloženja:
"Pravilno je prvostepeni sud zaključio da između radnji organa tužene-zaposlenih u zemljišno-knjižnom odeljenju Drugog opštinskog suda u Beogradu i štete koju je eventualno pretrpeo tužilac, ne postoji uzročno-posledična veza, jer je tužiočevo potraživanje iz pomenutog ugovora o zajmu obezbeđeno izvršnom vansudskom hipotekom drugog reda, a u trenutku podnošenja zahteva za upis zabeležbe hipotekarne prodaje, već je postojala zabeležba hipotekarne prodaje u korist "Volksbank" a.d. iz Beograda, na iznos od 500.000 evra, koja je dozvoljena rešenjem Dn.br.___/__ od 20.06.2008. godine. Pravilno je prvostepeni sud zaključio da tužilac tokom postupka nije dokazao da je nakon donošenja rešenja o zabeležbi hipotekarne prodaje mogao da realizuje samu prodaju, odnosno da je, ukoliko se hipotekarni poverilac prvog reda namirio iz prodaje hipotekovane nepokretnosti, vrednost hipotekovane nepokretnosti bila dovoljna i za namirenje tužiočevog potraživanja. Pored toga, tužiočevo potraživanje je, u smislu odredbi Zakona o hipoteci obezbeđeno, s obzirom da je hipoteka vezana za nepokretnost, a ne za vlasnika nepokretnosti, a tužilac nije dokazao da je bio sprečen u realizaciji prodaje nepokretnosti, nakon što je rešenjem od 16.09.2009. godine upisana zabeležba hipotekarne prodaje. Od dokazivanja ovih činjenica zavisi i dokazivanje činjenice da je tužilac štetu pretrpeo, pa s obzirom na odredbu člana 223. Zakona o parničnom postupku, pravilno je prvostepeni sud zaključio da tužilac nije dokazao da je pretrpeo štetu zbog nemogućnosti realizacije prodaje hipotekovanih nepokretnosti i naplate pozajmljenog iznosa D.S, a koja bi bila prouzrokovana radnjama organa tužene zbog neblagovremenog upisa zabeležbe hipotekarne prodaje na nepokretnosti zajmoprimca i založnog dužnika. S obzirom da tužilac nije dokazao da je pretrpeo stvarnu štetu, nije dokazao ni da je pretrpeo štetu u vidu izmakle dobiti, kako je to pravilno zaključio prvostepeni sud, pa nisu ispunjeni uslovi iz člana 172. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima u vezi sa članom 189. istog zakona, na osnovu kojih bi tužena bila dužna da tužiocu naknadi štetu koju potražuje u ovoj pravnoj stvari.
Dnevna ažurnost
(Presuda Apelacionog suda u Beogradu, Kž1 405/24 od 25.06.2024)
(Presuda Apelacionog suda u Beogradu, Gž 1778/24 od 28.05.2025)
(Rešenje Apelacionog suda u Beogradu, Gž 2693/25 od 16.06.2025)
(Pravni stav usvojen na sednici Građanskog odeljenja Vrhovnog suda održanoj 25. marta i 15. aprila 2025. god.)
(Presuda Vrhovnog kasacionog suda Rev2. 1530/21 od 03.11.2022. godine)
(Presuda Vrhovnog kasacionog suda Rev2. 1009/20 od 18.03.2021. godine)
(Presuda Vrhovnog kasacionog suda Rev2. 2476/21 od 21.07.2022. godine)
(Rešenje Vrhovnog suda, Ks 2/2025, od 09.04.2025, Rešenje doneto u veću kojim je predsedavala sudija Molena Rašić)
(Rešenje Vrhovnog suda, Ks 15/2024, od 15.05.2025, Rešenje doneto u veću kojim je predsedavala sudija Svetlana Tomić Jokić)
(Rešenje Vrhovnog suda, Ks 14/2024, od 05.12.2024, Rešenje doneto u veću kojim je predsedavala sudija Svetlana Tomić Jokić)